|
|
 |
|
|
|
| Lokacija: izložbeni prostor czk, Početak: 18:30 |
  |
|
|
Ukoliko želiš ovaj događaj preporučiti svojim prijateljima klikni
ovdje.
|
|
LIK ŽENE U ILUSTRACIJI, KARIKATURI, STRIPU I CRTANOM FILMU
ULUPUH-ova Sekcija za ilustraciju, karikaturu, strip, animirani film i primijenjeno slikarstvo, odnosno njene članice Željka Mezić i Sanja Pribić osmislile su koncepciju ove izložbe s ciljem poticanja umjetnika da kroz svoje radove izraze vlastita promišljanja o statusu žena u društvu kroz povijest i danas. Prvotno zamišljena kao tematska izložba sekcije, ubrzo je prerasla zadane okvire te ponudila mogućnost sudjelovanja širem krugu autora.
U ilustraciji se ponajbolje zrcale sva raznorodna shvaćanja uloge i položaja žene u našem društvu i suvremenom svijetu općenuto. Primjerice, fantasy ilustracija koja ima već prilično standardizirani vizualni stil i repertoar motiva, kad prikazuje ženski lik, često pribjegava eksploataciji stereotipa. Riječ je najčešće o snažnim ženama, polugolim, mišićavim ratnicama koje zrače erotikom, ali i izazivaju strah, simbolizirajući tako tipično muško viđenje žena kao istovremeno privlačnih i opasnih bića. Putenost tih likova postignuta je isticanjem njihovih tjelesnih atributa, kao i prepoznatljivim stilom odijevanja (ili razodijevanja) protagonistica fantasy romana, ilustracija ili stripova koji je postao općim mjestom žanra.
Za razliku od tradicionalnih pogleda na ženu, koji se reflektiraju i u pričama iz povijesne predaje, suvremeno društvo, obilježeno nasljeđem feminističke revolucije, svakako nudi i alternativu: viziju super-žene koja nam se smiješi sa reklamnih panoa i iskače iz televizijskih ekrana, istovremeno kreirajući i perpetuirajući moderni stereotip samosvjesne žene koja se podjednako dobro snalazi u poslovnom i kućnom okruženju energično ispunjavajući svoje mnogobrojne uloge.
Istim sredstvima ženskom čitateljstvu obraća se i modna industrija, koja se pritom služi samo tjelesnim likom žene, akcentirajući njezin fizički izgled, a ostavljajući po strani sve ostale aspekte koje svaka stvarna osoba posjeduje.
Slično kao i modna, no još agresivnije, postupa i reklamna industrija manipulirajući postojećim društvenim obrascima u svoju korist.
Rodni stereotipi plodno su tlo za karikaturiste koji se često stavljaju u poziciju komentatora svakidašnjeg života i njegovih brojnih kontradikcija.
Interpretacija lika žene u vizualnim umjetnostima pokazala se naročito intrigantnom za crtače stripova. Posebnosti medija u kojem rade, tj. mogućnost kreiranja autorskog djela u kojem je uz likovni prisutan i literarni element, dopustila im je veću slobodu izražavanja vlastitih stavova, razmišljanja i komentara u odnosu na postavljenu problematiku. Tako najveći broj za ovu izložbu odabranih stripova tematizira stereotipe o ženama i kritički preispituje uvriježene uloge žene u društvu.
Naposljetku treba nešto reći i o animiranom filmu. Na ovoj je izložbi prezentiran samo jedan rad u ovoj "kategoriji", radi se nesumnjivo o klasiku hrvatske animacije: Albumu Krešimira Zimonića.
Umjetnici su lik žene doživjeli i interpretirali na različite načine, kreirajući prikaze koji variraju od potpuno stereotipnih do ironičnih, od realističnih do dekorativnih. Oni odražavaju predodžbe o ženama kakva nalazimo u povijesti, fikciji i medijima, a utori su te dominantne stavove podržali, problematizirali ili im odlučno oponirali.
.
Na čakovečkoj izložbi sudjeluju:
Ana Androić Knežević, Dragutin Dado Kovačević, Sven Nemet, Marija Jelić, Aleksandar Žiljak, Aleksandar Bezinović, Darko Pavić, David Peroš Bonnot, Zrinka Ostović, Marsela Hajdinjak-Kreč, Sonja Gašperov, Irena Jukić Pranjić, Damir Steinfl, Igor Vilagoš, Krešimira Gojanović, Sanja Rešček, Nenad Pantić, Hrvoje Ružić, Ljiljana Lončarić Peharda, Krešimir Zimonić.
|
|
|
Ukoliko želiš ovaj događaj preporučiti svojim prijateljima klikni
ovdje.
|
|
|
|
|
|